19.10.2016.

13. godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine

 

Danas je na šehidskom merazju Kovači obilježeno 13. godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika nezavisne i demokratske Republike Bosne i Hercegovine i vrhovnog komandanta Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Obilježavanju prisustvovali su mnogobrojni prijatelji, građani, ratni komandanti i predstavnici društvenog i političkog života Bosne i Hercegovine.

U ime  Vlade Federacije Bosne i Hercegovine  delegaciju su činili federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno – oslobodilačkog rata Salko Bukvarević, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić.

Polaganjem cvijeća i učenjem fatihe odata je dužna počast svim šehidima Bosne i Hercegovine na centralnom spomen obilježju šehidima Bosne i Hercegovine i turbetu rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, te proučena sura iz Kur'ana časnog i poklonjena hatma dova pred duše šehida i  rahmetli predsjednika.

Alija Izetbegović je bio jedan od najznačajnijih političara u modernoj historiji Bosne i Hercegovine, neki ga poistovjećuju sa ocem nacije, osobom koja je vratila Bosni i Hercegovini državotvornost, a Bošnjacima njihovo ime. Bio je veliki državnik, koji je nastojao i želio od BiH stvoriti demokratsko društvo po mjeri svih naroda i građana.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, ali se 1928. njegova porodica doseljava u Sarajevo. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja u dva navrata je osuđivan i zatvaran, posljednji put 1983. godine u politički montiranom "Sarajevskom procesu". Po izlasku iz zatvora inicirao je osnivanje SDA, te ja na prvoj osnivačkoj skupštini ove stranke, održanoj 25. maja 1990. godine, izabran za njenog prvog predsjednika. Iste godine je na prvim višestranačkim izborima u BiH izabran za člana Predsjedništva Republike BiH.

Alija Izetbegović je dobitnik niza priznanja i nagrada među kojima su i medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira istanbulskog Marmara univerziteta, prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge.

Govorio je nekoliko jezika, među kojima su i njemački, francuski i engleski. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije "Islam između istoka i zapada",  "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija", zbog koje je završio u zatvoru. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. godine knjigu "Sjećanja".

Tokom rata od 1992. do 1995. godine Izetbegović je pokušavao održati dobre veze i s Istokom i sa Zapadom. Bio je izuzetno cijenjen u političkim krugovima kao primjer tolerantnog i mudrog političara, primjer modernog demokrate.

Godine 1990. Stranku demokratske akcije (SDA) nakon njegove smrti predvodio je rahmetli Sulejman Tihić, a danas je na čelu SDA Alijin sin Bakir Izetbegović. Odluku o povlačenju iz političkog života donio je 2000. godine. Tri godine poslije, 19. oktobra, Alija Izetbegović je umro, a sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

U svom posljednjem javnom nastupu, Izetbegović je poručio građanima BiH da "Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci", te da je važno da je "Bosna opstala".

Oni koji su ga dobro poznavali govorili su da je bio spokojan u svojim posljednjim danima, ali da je bio staložen i razborit čovjek i u najtežim danima za Bosnu i Hercegovinu. Među osobama s kojima se oprostio u posljednjim danima svoga života bio je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je kasnije izjavio da mu je "Alija ostavio Bosnu u amanet".

Izetbegovićev značaj za Bosnu i Hercegovinu je nemjerljiv. O tome koliko su ga Bosanci i Hercegovci voljeli najbolje govori broj ljudi na njegovoj dženazi. Bio je to najmasovniji skup u postratnoj historiji BiH.

– Kad bi mi bilo ponuđeno da ponovo živim - odbio bih. Ako bih morao prihvatiti, živio bih isto ovako kako sam i živio – bila je jedna od Izetbegovićevih poruka.

Kabinet ministra

 

 

SJEDIŠTE
MINISTARSTVA

Adresa: Alipašina 41
71000,Sarajevo

Tel: +387 33 21 29 32
Tel: +387 33 21 29 33
Fax: +387 33 22 26 79

E-mail:  kabinet@fmbi.gov.ba

TELEFON ZA
INFORMACIJE

BROJ ZA PRIJAVU
LAŽNIH KORISNIKA