Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić prisustvovao je danas komemoraciji povodom 30. godišnjice masakra na tuzlanskoj Kapiji i odavanju počasti svim civilnim žrtvama rata u Tuzli. U tišini Slane Banje, pod sjenom Kapije, stajali su danas oni koji pamte – i oni koji se zavjetuju da će istina živjeti, da će pravda stići i da Bosna i Hercegovina nikada neće zaboraviti.
Na današnji dan, prije tačno 30 godina, Tuzla je krvarila. Granata ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske, tačno u 20:55 sati, prekinula je mladost jednog grada. Ubijena je 71 nevina djevojka i mladić – studenti, srednjoškolci, djeca prepuna snova i života. Više od stotinu ih je ranjeno.
Počast nevinim žrtvama odali su i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, zajedno s ministrom Lokmićem, brojnim zvaničnicima, predstavnicima boračkih udruženja, porodicama žrtava i građanima Tuzle.
Ministri Lokmić i Lakić položili su cvijeće na mjestu stradanja. U svojim obraćanjima nisu govorili samo kao zvaničnici – govorili su kao sinovi ove zemlje, kao ljudi koji znaju cijenu slobode.
– Za Tuzlu, 25. maj nije samo datum. To je dan kada srce Bosne krvari, kada majke broje godine bez djece, kada se u tišini čuju krici koji nikad ne prestaju. Kapija je rana u tijelu Bosne i Hercegovine. To je naš zavjet – da pamćenje ne izblijedi, da pravda pobijedi, da se imena naše djece i saboraca izgovaraju s ponosom i poštovanjem.
Kapija nije samo mjesto. Kapija je simbol. Kapija je Bosna. Tuzla – grad koji se nije predao. Grad koji je preživio, pa pamti.I mi – mi imamo obavezu. Da učimo svoju djecu da je sloboda plaćena krvlju nedužnih. Da im kažemo istinu. Da ih naučimo da se Bosna voli, čuva i brani s dostojanstvom, ali i s odlučnošću.
Danas, 25. maja, svako srce koje pripada Bosni – gdje god da kuca – kuca sporije. Teže. Ali i ponosnije. Jer dok pamtimo, svjedočimo. A dok svjedočimo – Bosna živi.Kapija je više od rane. Ona je naše ogledalo. I s tog ogledala, kroz vrijeme, gledaju nas oči naše djece i šapuću: „Ne zaboravite nas.“I nećemo. Doći će dan kada će cijela država kleknuti pred Kapijom i reći: Oprostite.I neka znaju svi:Bosna pamti. Bosna ne zaboravlja, – poručio je ministar Lokmić.
– Obaveza cijelog društva jeste da se agresija nikada i nikome ne ponovi. Da se o mladosti i pogibiji u Tuzli, ali i širom Bosne i Hercegovine, govori. To je kolektivna obaveza svih nas – obaveza na kulturu sjećanja, istakao je ministar Lakić.
Komemoracija je započela na Slanoj Banji – među mezarima, u tišini koja govori glasnije od riječi. Večeras, tačno u 20:55 sati, oglasit će se sirene. Ne samo kao znak sjećanja, već kao krik jedne nacije:Nikada više. Nijedno dijete više.